Posljednji Ekološki registar prijetnji za 2020. godinu usmjerio je pažnju na znanstvena predviđanja i projekcije za svijet do 2050. Izvještaj koji je dobio veliku medijsku reakciju predviđa nadolazeću globalnu katastrofu u obliku nestašice hrane, ekoloških katastrofa i masovnih migracija.
Registar ekoloških prijetnji za 2020. godinu, objavljen u rujnu 2020. godine, naišao je na veliki odgovor u Europi, predviđajući globalnu katastrofu u obliku „masovne migracije“ kao rezultat klimatske krize, kao i nestašicu vode i hrane u Europi, zemljama Azije i Afrike.
Izvješće su pripremili međunarodni istraživački centri – Institut za ekonomiju i mir (IEP) i Institut za klimu i mir. Publikacija se poklapa s petom obljetnicom “velike” izbjegličke krize 2015. godine koja je potresla Europu.
Izvještaj je prožet osjećajem prijetnje koji je nadvijen nad svijetom i zapadnom civilizacijom, problem izbjeglica usko je povezan s izuzetno hitnom raspravom teme okoliša, piše ruski portal InoSMI.
Glavni zaključci i predviđanja izvještaja:
– Kao rezultat ekološke krize, broj “klimatskih” izbjeglica u svijetu mogao bi doseći 1,2 milijarde do sredine ovog stoljeća.
– 19 zemalja već je pod povećanim migracijskim rizikom usred produbljivanja ekološke krize. To uključuje Afganistan, Siriju, Irak, Indiju, Pakistan i Čad.
– Najveća prijetnja okolišu nadvija se nad zemljama Afrike i Bliskog istoka, gdje je zabilježen najveći natalitet na svijetu.
– Do 2040. godine do 5,4 milijarde ljudi – više od polovice svjetske populacije – živjet će u 59 zemalja s nedostatkom vode, uključujući “demografske divove” Indiju i Kinu.
– Do 2050. godine 3,5 milijardi ljudi patit će od nestašice hrane, što je 1,5 milijardi više nego danas.
– Borba za resurse neizbježno će stvoriti eksplozivnu socijalnu situaciju u zemljama Azije i Afrike, što će dovesti do masovnih migracija stanovništva u razvijene zemlje.
Što se još spominje u izvješću?
Autori izvještaja koji su pojasnili ove moguće globalne katastrofe zaključili su da više od milijardu ljudi već živi u zemljama koje općenito nisu u stanju izdržati nove okolišne prijetnje i da će one postati izvor masovnih migracija tijekom sljedećih 30 godina.
Zemlje Afrike, Bliskog Istoka i Srednje Amerike imaju najveći migracijski potencijal. Upravo će u tim zemljama promjene okoliša i prirodne katastrofe vjerojatno dovesti do masovne migracije, doći će do prijetnje od regionalne i globalne katastrofe koje bi uništile svaku stabilnost.
Tokovi migranata uglavnom će se kretati u Europu i Sjevernu Ameriku, gdje će okolišna situacija biti puno bolja. Europa se već suočava s velikom migracijskom krizom od 2015. godine, kada je nekoliko milijuna ljudi, uglavnom iz ratom zahvaćene Sirije i Iraka, došlo na stari kontinent.
Valovi novih migracija neizbježno će pogoršati političku i socijalnu situaciju u razvijenim zemljama.
Steve Killelea, osnivač i direktor Instituta za ekonomiju i mir rekao je:
“Ekološke i klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za globalni mir. Ako se ne poduzmu hitne mjere, nestašica vode i hrane znatno će se pogoršati tijekom sljedećih 30 godina, što će dovesti do socijalnih prosvjeda, nereda i oružanih sukoba. Trenutna epidemija COVID-19 već je pokazala kako je lako prekinuti veze u globalnim prehrambenim lancima. ”
https://kozmos.hr/dan-planeta-zemlje-nekoliko-zanimljivosti-o-nasem-planetu/
Okolišne prijetnje bit će osobito jake u zemljama s visokim stopama plodnosti, poput Nigerije, Angole, Burkine Faso i Ugande. Oni već pate od nedostatka sredstava i rastućeg siromaštva.
Institut je istaknuo sljedeću skupinu problema koji bi mogli dovesti do globalne katastrofe:
- Nedostatak hrane. Prvo i najvažnije, nedostatak hrane može dovesti globalnu katastrofu pred naša vrata. Globalna potražnja za hranom povećat će se za 50% do 2050. godine, dok će svjetska populacija rasti za 3,5 milijardi ljudi. Bez rješenja za globalni problem s hranom, problemi s hranom pojavit će se u mnogim regijama, uglavnom u Africi.
- Nestašica vode. Tijekom posljednjeg desetljeća broj sukoba u svijetu povezanih s borbom za vodene resurse povećao se za 270%. Govorimo uglavnom o Jemenu i Iraku, ali deseci zemalja već su uključeni u borbu za vodene resurse, uključujući Egipat, Etiopiju, Indiju, Pakistan i Kinu. Problem opskrbe vodom aktualan je u gotovo svim zemljama Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike, Južne Azije, pa čak i u nizu europskih zemalja, poput Španjolske i Grčke.
- Prirodne katastrofe. Globalno zatopljenje, suše, zemljotresi, uragani i poplave sve više utječu na život ljudi u zemljama u razvoju, što dovodi do migracija i bijega u prenapučene gradove, koji postaju žarišta socijalnih sukoba.
Izvještaj o prijetnjama okoliša i migracija naišli su na predstavnike liberalnih organizacija za zaštitu ljudskih prava u Europi, koji su ga vidjeli kao “alarmistički” pokušaj sprečavanja prijema izbjeglica u razvijene zemlje.
Liberali su autore dokumenta optužili za “protuznanstvene metode”. Međutim, činjenice govore same za sebe: izvještaj se temelji na pouzdanim statistikama Centra za praćenje migracija, uključujući one uzrokovane okolišnim i političkim čimbenicima, objašnjava redakcija portala.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
