Polovica svjetske populacije suočava se s nedostatkom pristupa čistoj vodi, otkriva novo istraživanje koje ukazuje na ozbiljne probleme s kvalitetom vode u mnogim dijelovima svijeta. Čak četiri milijarde ljudi u zemljama s niskim i srednjim prihodima nemaju pristup sigurnoj vodi za piće.
Prema najnovijim podacima Švicarskog federalnog instituta za znanost o vodi i tehnologiju, čak četiri milijarde ljudi u zemljama s niskim i srednjim prihodima nemaju pristup sigurnoj vodi za piće. Kvaliteta pitke vode ključno je pitanje za zdravlje, a ovo istraživanje jasno pokazuje koliko je velik problem onečišćenja vode u raznim regijama.
“Izloženost fekalnim zagađenjima u vodi za piće predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik jer se mnogi patogeni prenose upravo na taj način”, izjavila je Esther E. Greenwood iz Švicarskog federalnog instituta za znanost o vodi i tehnologiju za The Debrief. “U mnogim siromašnim područjima, nedostatak odgovarajuće sanitarne infrastrukture povećava rizik od onečišćenja okoliša, što može direktno utjecati na izvore pitke vode”, dodaje Greenwood, koja je istraživanje provela zajedno s kolegom Timothyjem R. Julianom. Njihovo istraživanje otkriva da su dosadašnje procjene broja ljudi koji imaju pristup sigurnoj vodi za piće bile značajno podcijenjene.
Greenwood naglašava kako nedostatak pouzdanih podataka o kvaliteti vode na globalnoj razini dodatno otežava razumijevanje stvarnog stanja. “Trenutačno nemamo dovoljno podataka o kvaliteti vode za piće u mnogim dijelovima svijeta, što nas prisiljava da koristimo modele kako bismo popunili te praznine”, objašnjava Greenwood. “Razlike u procjenama uglavnom su rezultat tih nedostataka podataka, a naši rezultati ukazuju na potrebu za sveobuhvatnijim prikupljanjem podataka.”
Zabrinjavajući podaci
Podaci iz analize pokazuju da je samo 30% vode za piće u ruralnim područjima potpuno sigurno, 50% je dostupno na lokaciji kućanstva, dok 80% dolazi iz unaprijeđenih izvora. Međutim, zbog nedostatka podataka o dostupnosti vode, ove brojke ne odražavaju u potpunosti stvarnu sigurnost i dostupnost vode. Analiza se temelji samo na kućanstvima koja su mogla pružiti potpune podatke, što znači da je moguće da mnogi koji nemaju dovoljno vode kod kuće nisu bili uključeni.
“Vjerujemo da su ovi faktori glavni razlog za razlike u procjenama”, rekla je Greenwood. “Međutim, neke razlike mogu proizaći i iz ograničenja našeg skupa podataka; posebice su neke regije, poput Amerike i Europe, slabo zastupljene u našim podacima.”
Organizacije koje se bave problematikom vode već godinama upozoravaju na potrebu za boljim pristupom čistoj vodi za piće. Agenda 2030 Ujedinjenih naroda za održivi razvoj priznaje pravo na čistu vodu kao osnovno ljudsko pravo. Međutim, podaci o sigurno upravljanim uslugama pitke vode (SMDWS) još uvijek su rijetki za veliki dio svjetske populacije, osobito u manjim zajednicama unutar zemalja s niskim i srednjim prihodima. Isto tako, mnoge prepreke koje sprječavaju pristup čistoj vodi za piće još uvijek nisu dovoljno istražene i razumljive.
Kako bi se bolje razumjeli i prevladali ovi izazovi, Greenwood i njezin tim kombinirali su podatke iz kućanskih anketa s satelitskim snimkama i tehnikama mapiranja kako bi stvorili detaljne karte koje pokazuju kako ljudi u 135 zemalja s niskim i srednjim prihodima pristupaju vodi za piće. Njihovo istraživanje otkriva da je u 2020. godini samo jedna od tri osobe u tim zemljama imala pristup sigurnim izvorima vode.
“U našem modelu izračunavamo sigurno upravljanu vodu za piće koristeći četiri kriterija: (1) korištenje unaprijeđenog izvora, 2) dostupnost kad je potrebna, 3) dostupnost na lokaciji kućanstva i 4) odsutnost fekalne kontaminacije“, pojašnjava Greenwood. “Koristimo geospacijalne podatke i strojno učenje kako bismo predvidjeli područja za koja nemamo sve potrebne podatke”, dodaje ona.
Koji su glavni problemi?
Nažalost, to znači da čak 4,4 milijarde ljudi u zemljama s niskim i srednjim prihodima još uvijek nema pristup sigurnoj vodi za piće kod kuće—što je dvostruko više od ranijih procjena Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a iz 2020. godine. Glavni problem je što gotovo polovica ljudi u zemljama s niskim i srednjim prihodima pije vodu kontaminiranu fekalijama, kao što je prisutnost E. coli, što predstavlja ozbiljan javnozdravstveni rizik, osobito za malu djecu.
“Crijevne zarazne bolesti uzrokovane su uglavnom fekalnim patogenima i još uvijek su vodeći uzrok smrtnosti djece mlađe od pet godina na globalnoj razini”, ističe Greenwood.
Nemours Children’s Health, vodeći pedijatrijski zdravstveni sustav, naglašava da antibiotici i lijekovi protiv proljeva mogu biti štetni u liječenju E. coli infekcija u nekim slučajevima. Problemi s liječenjem E. coli posebno su izraženi u siromašnijim područjima, gdje ograničen pristup zdravstvenoj skrbi povećava rizik od smrtnosti. “Trenutno, globalno praćenje ne obuhvaća stvarnu kvalitetu vode, što otežava procjene o sigurno upravljanim uslugama pitke vode”, upozorava Greenwood. “Potrebno je hitno provesti sveobuhvatno testiranje kvalitete vode na nacionalnim razinama i izvještavati o tim podacima na globalnoj razini”, zaključuje ona.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
