Neobičan položaj Urana otkriva tajne njegovog nastanka.
Pri detaljnom proučavanju Urana, znanstvenici su naišli na iznenađujuće količine metana te nekoliko neočekivanih otkrića. Ovaj planet, koji krije brojne misterije, sadrži više metana nego što se prethodno smatralo, a njegova ekstremna nagetnost i položaj daleko u Sunčevom sustavu postavljaju pitanja koja intrigiraju astronome, prenosi IFLScience. Planet je, prema procjenama, nastao prije oko 4,5 milijardi godina kada je gravitacijska sila počela stvarati skupinu plinova i prašine u vrtložnoj masi većinom tekućina. Znanstvenici pretpostavljaju da su Uran i Neptun, dva ledena diva, izvorno formirani bliže Suncu gdje je bilo više protoplanetarnog materijala, a potom su migrirali prema svojim sadašnjim pozicijama. Tijekom te migracije, vjeruje se da su imali ulogu u formiranju asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera. Za razliku od ostalih planeta, Uranova orbita je gotovo potpuno bočna.
Sudar s golemim svemirskim tijelom
“Nagib Urana, gotovo pod pravim kutom u odnosu na njegovu orbitu od 97,77 stupnjeva, mogao bi biti rezultat sudara s objektom slične veličine Zemlje prije mnogo godina,” pojašnjava NASA. Ovaj neobičan nagib stvara ekstremne sezonske promjene, gdje Sunce obasjava polove gotovo četvrtinu Uranske godine, ostavljajući suprotni pol u mraku koji traje 21 godinu. Istraživanja sugeriraju da je Uran vjerojatno doživio dramatičan sudar s kozmičkim tijelom dvostruko veće mase od Zemlje, što je dovelo do njegovog ekstremnog nagiba.
“Uran se okreće na svojoj strani, s osi pod pravim kutom u odnosu na osi drugih planeta Sunčevog sustava,” objasnio je glavni istraživač Jacob Kegerreis sa Sveučilišta Durham. “Vjerujemo da je takav nagib posljedica sudara, iako još uvijek nemamo mnogo informacija o detaljima tog događaja niti o njegovom utjecaju na planet.”
Postoje i druge teorije koje bi mogle objasniti zašto Neptun nije doživio sličan događaj. Jedna od njih uključuje mogućnost da je Uran nekoć imao veliki mjesec koji je utjecao na njegov nagib dok se postupno udaljavao. Simulacije pokazuju da bi taj satelit morao biti samo djelić mase samog planeta, slično kako se i Mjesec postupno udaljava od Zemlje, utječući na njezinu rotaciju. Trenutno, hipoteza o kolosalnom sudaru predstavlja glavno objašnjenje za Uranove osobitosti. Daljnja istraživanja i potencijalna svemirska sonda mogla bi pružiti dodatne dokaze koji bi rasvijetlili ovu enigmu Sunčevog sustava.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
