Cilj je uspostaviti dugotrajno pasivno skladište za najugroženije životinjske vrste na Zemlji.
Život na Zemlji je izuzetno osjetljiv. Tijekom milijardi godina povijesti našeg planeta, mnoge vrste su izumrle. Ljudska aktivnost dodatno je ubrzala ovaj proces, osobito zbog aktualne klimatske krize. Zadatak očuvanja zapisa bioraznolikosti na Zemlji složen je, ali presudan. Brojni trezori diljem svijeta čuvaju uzorke za nepredviđene situacije. Međunarodni tim sada predlaže postavljanje jednog takvog na Mjesecu.
Dr. Mary Hagedorn, znanstvenica iz Nacionalnog zoološkog vrta i Instituta za očuvanje biologije Smithsonian, vodi ovu inicijativu. Cilj je uspostaviti dugotrajno pasivno skladište za najugroženije životinjske vrste na Zemlji. Plan je krioprezervirati uzorke u specifičnim regijama Mjeseca koje su izuzetno povoljne za tu svrhu. Na Mjesečevim polovima postoje krateri čija dna nikada ne vide sunčevu svjetlost, a temperature su stalno ispod -196°C, što osigurava idealne uvjete za dugotrajno skladištenje.
Mjesec pruža brojne prednosti za očuvanje bioraznolikosti. Njegova atmosfera je toliko tanka da se praktično može smatrati vakuumom, što znači da nema vremenskih uvjeta koji bi mogli ugroziti skladište. Mjesec također ima znatno manje seizmičkih aktivnosti u usporedbi sa Zemljom. Iako su postojeća skladišta na Zemlji smještena u stabilnim i teško dostupnim područjima, rizici i dalje postoje. Na primjer, Svjetski trezor sjemena na Svalbardu doživio je neočekivano topljenje permafrosta, što je uzrokovalo prodiranje vode u ulazni tunel.
Izazovi i tehnički zahtjevi
Realizacija ovakvog projekta zahtijeva prevladavanje nekoliko ključnih izazova. Prvi je transport uzoraka na Mjesec. Drugi je zaštita uzoraka od radijacije, koja na Mjesecu nije zanemariva. Treći je uspostava i upravljanje međunarodnim protokolima za rad trezora.
Tim planira započeti s jednim pilot projektom koristeći vrstu Asterropteryx semipunctata. Uzorak kože ove vrste, koji sadrži fibroblastne stanice, krioprezervirat će se kako bi se omogućilo kloniranje u budućnosti.
Uspostavljanje partnerstva s raznim svemirskim agencijama ključno je za uspjeh ovog projekta. Tim planira provesti testove na Međunarodnoj svemirskoj postaji kako bi simulirali uvjete i izazove s kojima će se susresti na Mjesecu.
Studija koja detaljno opisuje ovu inicijativu objavljena je u časopisu BioScience. Ovaj projekt predstavlja inovativni pristup očuvanju Zemljine bioraznolikosti u suočavanju s globalnim izazovima. Očuvanje biološke raznolikosti ključno je za budućnost našeg planeta, a ovakvi napori pružaju nadu da ćemo uspjeti zaštititi život na Zemlji unatoč neizvjesnostima koje nas čekaju.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
