Potraga za egzoplanetom sličnim Zemlji, popularno nazvanim “Zemlja 2.0”, dugi niz godina predstavlja najveći izazov u istraživanju svemira. Unatoč značajnim tehnološkim napretcima, još uvijek nije postignut ključni korak – otkrivanje egzoplaneta koji bi bio uvjerljivo sličan našem planetu.
Revolucionarna tehnologija
Jedna od najnovijih tehnologija koja obećava u ovom području je vektorski koronagraf (engl. multi-grated vector vortex coronagraph ili mgVVC). Ova inovativna tehnologija može omogućiti svemirskim teleskopima, poput predstojećeg Obzervatorija za nastanjive svjetove (engl. Habitable World Observatory – HWO), da konačno otkriju egzoplanete slične Zemlji. Prema najnovijim istraživanjima, ova tehnologija mogla bi biti spremna za primjenu već sljedeće godine.
Ovaj koronagraf koristi posebnu masku od tekućih kristala koja mijenja fazu svjetlosti dolazeće iz zvijezde, učinkovito je uklanjajući iz vidnog polja teleskopa. To omogućuje teleskopu da detektira slabiju svjetlost koja dolazi od obližnjih egzoplaneta, koji bi inače bili zasjenjeni svjetlošću zvijezde.
Međutim, jedan od glavnih izazova ove tehnologije je tzv. polarizacijsko curenje. To se događa zbog nesavršenosti u proizvodnji maski od tekućih kristala, što može dovesti do manjih grešaka u poravnanju ili deformacija. Ove nesavršenosti mogu smanjiti učinkovitost sustava u blokiranju svjetlosti zvijezda.
Rješenje problema: slojevitost maski
Ključna inovacija ovog koronografa leži u korištenju višestrukih slojeva maski kako bi se umanjile proizvodne pogreške. Slojevitost maski smanjuje utjecaj pojedinačnih proizvodnih nesavršenosti, jer se pogreške iz različitih slojeva međusobno poništavaju. Time se značajno povećava sposobnost sustava da blokira svjetlost zvijezda i otkrije čak i vrlo slabe egzoplanete.
Prema najnovijem istraživanju, jednostruki vektorski koronagraf može detektirati svjetlost egzoplaneta koja je 10.000 puta slabija od svjetlosti matične zvijezde, dok bi trostruki vektorski koronagraf mogao detektirati svjetlost koja je čak 10 milijardi puta slabija.
Budućnost istraživanja egzoplaneta
Projekt pod nazivom SUPPPPRESS (Substantiating Unique Patterned Polarization-sensitive Polymer Photonics for Research of Exoplanets with Space-based Systems) koji se provodi na Sveučilištu Leiden, ima za cilj razvoj i testiranje koronografa s posebnim fokusom na smanjenje polarizacijskog curenja. Ovaj projekt, koji traje dvije godine, očekuje se da će omogućiti značajne pomake u otkrivanju egzoplaneta.
Nova tehnologija koronografa mogla bi otvoriti vrata novoj eri u istraživanju svemira, omogućujući znanstvenicima da bolje razumiju udaljene planete i možda jednog dana otkriju egzoplanet s uvjetima pogodnim za život.
Potraga za Zemljom 2.0 postaje sve više ostvariva zahvaljujući naprednim tehnologijama poput ovog koronografa. Očekuje se da će ovi sustavi omogućiti otkrivanje egzoplaneta sličnih Zemlji, pružajući ključne informacije za buduće misije istraživanja svemira i potencijalno pronalaženje novih svjetova za čovječanstvo.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
