Znanstvenici otkrili potencijalni ocean na egzoplanetu blizu Zemlje
Planet relativno blizu Zemlji mogao bi biti prvi ikad otkriven s potencijalno životno održivim tekućim oceanom izvan našeg Sunčevog sustava, prema znanstvenicima koji koriste svemirski teleskop James Webb.
Više od 5.000 planeta otkriveno je izvan Sunčevog sustava do sada, ali samo nekolicina njih nalazi se u tzv. nastanjivoj zoni – ni previše vrućoj ni previše hladnoj – koja bi mogla ugostiti tekuću vodu, ključni sastojak za život.
Egzoplanet LHS 1140 b jedan je od rijetkih u ovoj nastanjivoj zoni i temeljito je proučavan otkako je prvi put otkriven 2017. godine. Nalazi se 48 svjetlosnih godina od Zemlje, što je više od 450 bilijuna kilometara – što je relativno blizu u beskrajnim prostranstvima svemira.
Prvotno se mislilo da je ovaj egzoplanet mali plinski div nazvan “mini-Neptun” s atmosferom predebelom od vodika i helija da bi podržavala vanzemaljski život. Međutim, nova opažanja teleskopa Webb potvrdila su da je egzoplanet zapravo stjenovita “super-Zemlja”. Prema studiji objavljenoj u časopisu The Astrophysical Journal Letters, planet je 1,7 puta veći od Zemlje, ali ima 5,6 puta veću masu.
Najbolji kandidat za oceanski svijet
Teleskop Webb uspio je analizirati atmosferu planeta dok je prolazio ispred svoje zvijezde. Nisu pronađeni znakovi vodika ili helija, što je isključilo mogućnost da je planet mini-Neptun. Gustoća planeta ukazuje na to da “zapravo ima velike količine vode”, rekao je suautor studije Martin Turbet iz francuskog CNRS znanstvenog istraživačkog centra.
To bi mogla biti zaista ogromna količina vode. Sva voda u Zemljinim oceanima predstavlja samo 0,02 posto njezine mase, dok se procjenjuje da 10 do 20 posto mase egzoplaneta čini voda. Hoće li ta voda biti u tekućem ili ledenom obliku ovisi o atmosferi planeta.
“Nemamo izravne dokaze da ima atmosferu, ali nekoliko elemenata ukazuje na to,” rekao je Turbet. Charles Cadieux, doktorand na Sveučilištu u Montrealu i glavni autor studije, izjavio je da “od svih trenutno poznatih umjerenih egzoplaneta, LHS 1140 b mogao bi biti naš najbolji kandidat za neizravno potvrđivanje tekuće vode na površini ovog svijeta.”
Pozitivno je to što planet nježno zagrijava njegova zvijezda crveni patuljak, koja je petina veličine Sunca. Površinska temperatura egzoplaneta trebala bi biti prilično slična onoj na Zemlji i Marsu, rekao je Turbet. Prisutnost plinova poput ugljičnog dioksida igrat će ključnu ulogu u određivanju hoće li planet biti prekriven ledom ili vodom.
Potencijalni ocean
Jedna mogućnost je da je površina uglavnom prekrivena ledom, ali postoji ogromni tekući ocean gdje je planet najviše izložen toplini svoje zvijezde. Ovaj ocean mogao bi imati promjer od oko 4.000 kilometara, što je otprilike polovica površine Atlantskog oceana, prema modeliranju.
Ili bi tekuća voda mogla biti skrivena ispod debelog sloja leda, kao na mjesecima Ganimed, Enceladu ili Europa koji kruže oko Jupitera i Saturna. Instrumenti Svemirskog teleskopa Webb uočili su znakove koji sugeriraju “prisutnost dušika”, rekao je Cadieux, dodajući da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se to potvrdilo. Dušik je prisutan svugdje na Zemlji i smatra se još jednim potencijalnim sastojkom za život.
Znanstvenici se nadaju da će dobiti još nekoliko sati dragocjenog vremena teleskopa Webb kako bi saznali više o LHS 1140 b. Procjenjuje se da će biti potrebno najmanje godinu dana da se potvrdi ima li egzoplanet atmosferu, i dvije do tri godine da se otkrije prisutnost ugljičnog dioksida.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.