‘Megaklizište’ Batagay, depresija široka 990 metara u permafrostu ruskog Dalekog istoka, “aktivno se širi” svake godine, izvještavaju znanstvenici. Poznat kao “Vrata podzemlja“, ovaj masivni krater u sibirskom permafrostu svake godine raste za 1 milijun kubičnih metara jer se smrznuto tlo otapa, prema nedavnoj studiji. Krater (Batagaika Crater), službeno nazvan megaklizište Batagaj (ili Batagajka), ima zaobljenu liticu koja je prvi put uočena na satelitskim slikama 1991. godine, nakon urušavanja dijela padine na visoravni Yana u sjevernoj Jakutiji, Rusija. Ovo urušavanje razotkrilo je slojeve permafrosta unutar preostalog dijela padine, smrznute do 650.000 godina — najstariji permafrost u Sibiru i drugi najstariji na svijetu.
Nova istraživanja sugeriraju da se litica megaklizišta Batagay povlači brzinom od 12 metara godišnje zbog otapanja permafrosta. Urušeni dio padine, koji se spustio 55 metara ispod litice, također se brzo otapa i tone kao rezultat. “Iznenadno otapanje permafrosta u arktičkim i subarktičkim predjelima bogatim ledom sve je raširenije,” pišu istraživači u znanstvenom radu objavljenom 31. ožujka u časopisu Geomorphology. Količina leda i sedimenta izgubljena iz megaklizišta “izuzetno je visoka” zbog goleme veličine depresije, koja je 2023. godine dosegnula širinu od 990 metara.
Megaklizište je bilo široko 790 metara 2014. godine, što znači da se proširilo za 200 metara u manje od 10 godina. Istraživači su već znali da se širi, no ovo je prvi put da su kvantificirali količinu taline koja izlazi iz kratera. To su postigli pregledom satelitskih snimaka, mjerenjima na terenu i laboratorijskim analizama uzoraka iz Batagaja. Rezultati su pokazali da je količina leda i sedimenta koja se otopila iz megaklizišta ekvivalentna volumenu 14 Velikih piramida u Gizi. Stopa otapanja ostala je relativno stabilna tijekom posljednjeg desetljeća, ponajviše uz liticu na zapadnom, južnom i jugoistočnom rubu kratera.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
