Nakon što se prvi put pojavila kao sjajna maglica u snimkama zemaljskih teleskopa, a zatim misteriozno nestala u slikama snimljenim Hubble svemirskim teleskopom, sablasna galaksija je ponovno otkrivena. Ovaj put, ona se ukazuje kao blijeda, no jasno razlučiva galaksija na snimkama James Webb svemirskog teleskopa (JWST).
Astronomi iz suradničkog projekta COSMOS-Web identificirali su ovaj objekt, nazvan AzTECC71, kao prašnjavu galaksiju u kojoj nastaju zvijezde. Smještena gotovo milijardu godina nakon Velikog praska, ova galaksija, prekrivena debelim slojem prašine, predstavljala je izazov za promatranje. Ova otkrića, zajedno s više od desetak sličnih objekata pronađenih u prvom dijelu podataka projekta COSMOS-Web, koji još uvijek nisu detaljno opisani u znanstvenoj literaturi, upućuju na mogućnost da su takve galaksije češće nego što se prethodno vjerovalo – možda čak tri do deset puta učestalije.
“Ovaj objekt je pravi fenomen,” izjavio je Jed McKinney, postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Texasu u Austinu. “Iako izgleda kao neznatna maglica, zapravo je iznimno produktivna, sa stotinama novih zvijezda koje se rađaju svake godine. To što je nešto tako dramatično tek jedva vidljivo na najosjetljivijim snimkama našeg najnovijeg teleskopa pokazuje koliko toga još možda ne znamo o skrivenim populacijama galaksija.”
Mnogo prašnjaviji rani svemir?
Ukoliko se ove pretpostavke potvrde, ukazale bi na mnogo prašnjaviji rani svemir nego što se do sada smatralo.
Projekt COSMOS-Web, jedna od najvećih početnih istraživačkih inicijativa JWST-a, pod vodstvom Caitlin Casey, docentice na Sveučilištu u Texasu u Austinu, ima za cilj mapirati do milijun galaksija na području neba veličine tri puna mjeseca. Ovaj projekt teži razumijevanju najranijih struktura svemira, te pruža uvid u evoluciju galaksija. Timu od preko 50 istraživača dodijeljeno je 250 sati promatranja tijekom prve godine rada JWST-a, a prvi paket podataka primili su u prosincu 2022., s daljnjim pristizanjem podataka do siječnja 2024.
Prašnjave galaksije poput AzTECC71 su teško vidljive u optičkom svjetlu jer većina svjetlosti od zvijezda biva apsorbirana prašinom, a zatim reemitirana na crvenijim, odnosno dužim valnim duljinama. Prije dolaska JWST-a, astronomi su ih ponekad nazivali “Hubble-tamne galaksije” zbog ograničenja prethodnog najosjetljivijeg svemirskog teleskopa.
“Ranije smo galaksije u ranoj fazi svemira mogli promatrati samo iz optičke perspektive s Hubbleom,” objasnio je McKinney. “To znači da je naše shvaćanje evolucije galaksija bilo pristrano jer smo mogli vidjeti samo one koje nisu bile prekrivene prašinom.”
Galaksija AzTECC71 prvi put je detektirana kao nejasna prašinasta maglica pomoću kamere na teleskopu James Clerk Maxwell na Havajima. Tim COSMOS-Weba zatim je ovaj objekt uočio u podacima prikupljenim pomoću ALMA teleskopa u Čileu, koji ima veću prostornu rezoluciju i sposobnost za infracrveno promatranje. Kada su analizirali podatke JWST-a u infracrvenom spektru na valnoj duljini od 4,44 mikrona, otkrili su blijedu galaksiju na istom mjestu. Na kraćim valnim duljinama, ispod 2,7 mikrona, galaksija je bila nevidljiva.
“Zahvaljujući JWST-u, po prvi put imamo mogućnost istraživati optička i infracrvena svojstva ove teško prašnjave, skrivene populacije galaksija,” naglasio je McKinney. “Teleskop je toliko osjetljiv da ne samo da može promatrati najudaljenije dijelove svemira, već može prodirati kroz najgušće prašnjave zavjese.”
Tim procjenjuje da se ova galaksija promatra na crvenom pomaku od oko 6, što odgovara razdoblju od približno 900 milijuna godina nakon Velikog praska.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
