Svemirski teleskop Nancy Grace Roman, ambiciozan projekt NASA-e, uskoro će nam pružiti neviđene uvide u srce naše galaksije, Mliječne staze. Zadatak mu je pratiti stotine milijuna zvijezda u potrazi za suptilnim treperenjima koja odaju prisutnost planeta, udaljenih zvijezda, tajanstvenih ledenih objekata na rubovima našeg solarnog sustava, izoliranih crnih rupa i još mnogo toga. Očekuje se da će postaviti novi rekord identificirajući najudaljeniji poznati egzoplanet, pružajući uvid u različita galaktička susjedstva koja bi mogla biti dom svjetovima vrlo različitim od više od 5,500 koje trenutno poznajemo.
Dugoročno praćenje neba koje će provesti svemirski teleskop Roman veliki je doprinos znanosti koju znanstvenici nazivaju time-domain astronomy ili vremenski domenska astronomija – proučavanje promjena u svemiru tijekom vremena. Pridružit će se rastućoj međunarodnoj floti opservatorija koji zajedno bilježe ove promjene u stvarnom vremenu. Fokusirajući se na središnji dio Mliječne staze, Roman će koristiti svoju infracrvenu viziju kako bi prodrio kroz oblake prašine koji bi inače mogli zakloniti naš pogled na gusto naseljenu središnju regiju naše galaksije.
Izuzetan stroj
“Roman će biti izuzetan stroj za otkrića, kombinirajući ogromno vidno polje s oštrim vidom,” izjavila je Julie McEnery, viša znanstvenica projekta Roman u NASA-inom Goddard Space Flight Centeru u Greenbeltu, Maryland.
Teleskop bi trebao biti lansiran do svibnja 2027. Kada bude u svemiru, Roman će pretraživati središnji dio Mliječne staze u potrazi za mikrolećenjem. Mikrolećenje se događa kada objekt poput zvijezde ili planeta dođe u gotovo savršeni poravnanak s nekom nevezanom pozadinskom zvijezdom iz naše perspektive. Budući da bilo koji objekt s masom iskrivljuje prostor-vrijeme, svjetlost od udaljene zvijezde savija se oko bližeg objekta dok prolazi pored njega. Na taj način, bliži objekt djeluje kao prirodno povećalo, stvarajući privremeni porast sjaja svjetlosti pozadinske zvijezde. Taj signal omogućava astronomima da znaju da postoji posredni objekt, čak i ako ga izravno ne mogu vidjeti.
Prema trenutačnim planovima, istraživanje će uključivati fotografiranje određene pozicije neba svakih 15 minuta neprekidno tijekom otprilike dva mjeseca. Astronomi će postupak ponoviti šest puta tijekom Romanove primarne misije koja traje pet godina, što će ukupno rezultirati s više od godine promatranja.
“Ovo će biti jedno od najduljih ekspozicija neba ikada napravljenih,” rekao je Scott Gaudi, profesor astronomije na Sveučilištu Ohio State u Columbusu, čija istraživanja pomažu u oblikovanju misije. “Zbog toga očekujemo otkriti mnoge egzoplanete koji su nam do sada bili izvan dosega.”
Ovo predstavlja usporedbu vidnih polja između Hubble svemirskog teleskopa i budućeg svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman. NASA
Mikrolećenja su jedinstvena
Mikrolećenja su jedinstvena jer ne ovise o svjetlosti od samog planeta, što znači da se mogu koristiti za otkrivanje planeta u cijelom Mliječnom putu, uključujući i njegove najudaljenije dijelove. Gaudi i njegov tim posebno su zainteresirani za pronalaženje tzv. slobodno plutajućih planeta, koje ne kruže oko zvijezde, nego samostalno putuju svemirom. Oni vjeruju da bi Roman mogao otkriti stotine tih nomadskih svjetova.
Osim toga, Roman će istraživati i tamnu tvar, nevidljivu tvar koja čini većinu mase svemira. Misija će mjeriti kako se svjetlost od udaljenih galaksija savija dok prolazi kroz tamnu tvar, da bi se stvorila karta tamne tvari u svemiru.
Roman će također pružiti vrijedne podatke o energiji tamne tvari, misterioznoj formi energije za koju se vjeruje da uzrokuje ubrzano širenje svemira. Romanova sposobnost snimanja velikih dijelova neba istovremeno omogućit će znanstvenicima da istraže kako se struktura svemira mijenjala tijekom vremena, dajući im uvid u prirodu tamne energije.
Kroz ove različite aspekte istraživanja, ovaj teleskop postavit će temelje za novu eru istraživanja svemira, pružajući nam dublje razumijevanje našeg mjesta u kozmosu.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
