Dugogodišnje pitanje kosmologa o količini materije u beskrajnom svemiru napokon je dobilo novu dimenziju. Tim međunarodnih znanstvenika, s predstavnicima Sveučilišta Chiba, pružio je novo rješenje. Prema članku objavljenom u The Astrophysical Journal, istraživanje sugerira da materija čini 31% ukupnog sastava svemira kada se uzme u obzir i energija, dok ostatak čini dominantna tamna energija.
Rasčlanjivanje Tamne i Barionske Materije
“Otprilike 20% sve materije u svemiru čini ono što zovemo ‘barionska materija’ – to uključuje zvijezde, galaksije, atome, pa čak i život. No, čak 80% je tamna materija,” ističe Dr. Mohamed Abdullah, glavni autor studije, povezan s Nacionalnim istraživačkim institutom za astronomiju i geofiziku u Egiptu te Sveučilištem Chiba u Japanu. Precizna priroda tamne materije, koja bi mogla biti sačinjena od još neotkrivenih subatomskih čestica, ostaje misterij.
Gillian Wilson, koautorica i istaknuta članica na UC Merced, objašnjava korištenu metodologiju. “Analizirali smo broj i masu galaktičkih skupina te ih uspoređivali s rezultatima simulacija,” kaže. Učestalost ovih skupina u današnjem svemiru može nam puno reći o materijalnom sastavu svemira.
“Ako bi svemir imao više materije, logično bi bilo očekivati više ovih skupina. No, izazov je u tome što direktno mjerenje mase galaktičkih skupina nije jednostavno zbog tamne materije koja je većinom nevidljiva,” dodaje Anatoly Klypin sa Sveučilišta u Virginiji.
Od Brojanja Galaksija do Mjerenja Mase: Inovativna Metoda
Umjesto direktnog mjerenja mase, znanstvenici su se odlučili za brojanje galaksija unutar skupina. Skupine s više galaksija su teže. Koristeći podatke iz Sloan Digital Sky Survey-a, procijenili su masu svake skupine te usporedili svoje nalaze s predviđenim simulacijama.
Ishiyama iz Sveučilišta Chiba ističe: “Uskladili smo naše mjerenje gustoće materije s onim dobivenim od Planck satelita, iako su koristili potpuno drugačiju metodu.”
Spektroskopija u Fokusu
Jedan od ključnih doprinosa ovog tima je upotreba spektroskopije koja omogućava prepoznavanje specifičnih spektara zračenja. To je omogućilo precizno određivanje udaljenosti do skupina galaksija i identifikaciju stvarnih galaksija unutar njih. Prethodne metode bile su manje precizne.
Ova studija ne samo da potvrđuje učinkovitost ove metode već i naglašava njezinu moguću primjenu u budućim istraživanjima s vrhunskim teleskopima poput Subaru teleskopa i James Webb svemirskog teleskopa.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
