kozmos.hr
Astronomija

Ovaj egzoplanet reflektira sunčevu svjetlost poput ogledala

objavljeno

Svemir u kojem živimo fascinantno je, ali i čudno mjesto. Što ga više istražujemo, sve smo više iznenađeni onim što postoji u beskrajnom prostranstvu dubokog svemira. Sada su stručnjaci otkrili bizarni, čudni daleki svijet, egzoplanet koji je toliko svijetao da odbija sunčevu svjetlost poput zrcala.

Egzoplanet odbija svjetlost poput zrcala

Okupan u snažnim temperaturama, ovaj svijet sadrži metalne oblake koji odbijaju sunčevu svjetlost poput zrcala. To ga čini najsjajnijim svijetom ikada opaženim izvan našeg solarnog sustava. Smješten preko 260 svjetlosnih godina dalje, ovaj zagonetni planet odbija 80% svjetlosti svoje zvijezde, pokazuju promatranja iz Europe s teleskopom Cheops za traženje egzoplaneta. Ova refleksija čini ga sjajnim kao Veneru, najsjajniji objekt u našem solarnom sustavu pored Mjeseca.

Anomalija u orbiti

Prvi put uočen 2020. godine, Neptunu sličan LTT9779b obilazi svoju zvijezdu u samo 19 sati. No, njegova blizina uzrokuje da se jedna strana zagrije do vrućih 2000 stupnjeva Celzija, što je obično preintenzivno za formiranje oblaka. Ipak, usprkos svim izgledima, LTT9779b domaćin je oblačnom nebu.

Vivien Parmentier, istraživač iz Francuskog opservatorija Cote d’Azur, priznao je zbunjenost. Enigma se razotkrila kada su povukli paralelu s načinom na koji vrući tuševi uzrokuju kondenzaciju u kupaonici. Na LTT9779b, slično tome, tokovi vrućeg metala i silikata prezasićuju atmosferu, što rezultira metalnim oblacima, objasnio je.

Buntovnik među vršnjacima

Pet puta veći od Zemlje, LTT9779b također krši norme svojom brzinom orbite. Prethodno otkriveni egzoplaneti koji obilaze svoje zvijezde unutar 24 sata bili su ili mamutske plinske divove ili stjenovite patuljake. Međutim, LTT9779b boravi u “Neptunovoj pustinji”, regiji koja se smatra neprikladnom za planete njegove veličine. “To je planet koji ne bi trebao postojati”, primijetio je Parmentier.

Atmosfera takvih planeta obično biva odnesena od strane njihovih zvijezda, ostavljajući iza sebe golu stijenu. Ipak, prema Maximilianu Guentheru, znanstveniku na projektu Cheops, metalni oblaci LTT9779b djeluju poput zrcala, odbijajući svjetlost i štiteći atmosferu od napada zvijezde. Fenomen uspoređuje s zaštitnim štitovima u znanstveno-fantastičnim filmovima.

Prijelomni trenutak u istraživanju egzoplaneta

Ovo otkriće hvaljeno je kao značajan prekretnica, koja osvjetljava kako planete veličine Neptuna mogu preživjeti u Neptunovoj pustinji. Lansiran 2019. godine, svemirski teleskop Cheops mjeri reflektivnost LTT9779b uspoređujući svjetlost prije i poslije što egzoplanet nestane iza svoje zvijezde.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.