Njemački su arheolozi pronašli bakrene ingote stre 4,300 godina tijekom običnog iskapanja u drevnim naseljima u Omanu. Ovo otkriće, značajno zbog svoje rijetkosti i starosti, pruža fascinantan uvid u živote ranih stanovnika Omana.
Tijekom obične arheološke eksploracije na drevnim ljudskim staništima u Omanu, tim njemačkih istraživača je pronašao nešto vrlo zanimljivo. Dok su pažljivo iskopavali zemlju, naišli su na bakrene ingote stare 4,300 godina. Otkriće, izvanredno po svojoj rijetkosti i dobi, dodalo je novi sloj uzbuđenja njihovoj misiji. Ovi bakreni ingoti, relikvije drevnog doba kada je ovaj metal imao istaknutu ekonomsku i praktičnu vrijednost, trebaju pružiti svježe uvide u život, kulturu i trgovinske prakse ranih stanovnika Omana.
Bakreni ingoti stari 4,300 godina
Zrheolozi Irini Biezeveld i Jonas Kluge s Goetheovog sveučilišta u Frankfurtu su, u tlu blizu grada Ibre u Omanu, otkrili bakrene ingote stare 4,300 godina. Ovo neočekivano otkriće obećava potaknuti daljnja istraživanja prošlosti regije.
Od lokalne dojave do velikog otkrića
Arheolozima su mještani dali dojavu, što ih je dovelo do nekoliko drevnih naselja blizu Ibre. Biezeveld i Kluge proveli su šest tjedana u zemlji, pod pokroviteljstvom Deutsche Orient-Gesellschaft (DOG) i Ministarstva baštine i turizma Omana, sa sjedištem u guvernoratu Sjeverna Sharqiyah.
Otkrivanje više od ugljena: drevni bakreni ingoti
Njihov je primarni cilj bio datirati naselja koristeći bilo koji ugljen koji bi pronašli. Dok su kopali po tlu i istraživali vidljive strukture, zelenkasta nijansa dovela ih je do korodiranog komada bakra. Ispostavilo se da su to tri individualna ingota oblikovana poput zaobljenih konusa.
“Ovo otkriće je prilično rijetko,” kaže njihov akademski mentor, dr. Stephanie Döpper. Mještani su mogli nenamjerno ostaviti ingote, teške 1.7 kilograma, kada su napustili naselje.
Razotkrivanje prošlosti Omana
Otkriveno naselje datira iz ranog brončanog doba (2600-2000. pr. Kr.). Tijekom tog razdoblja, Oman je bio značajan dobavljač bakra za drevnu Mezopotamiju i kulturu Inda. U ovoj suhoj regiji, bakrena ruda bila je obilna, pretvarana u ingote koje su bili vrlo traženi.
Uvid u rano obradu metala
Bakreni ingoti obično su dalje obrađivani kako bi se stvorili alati, što čini arheološka nalazišta poput ovog rijetkim. Plano-konveksni oblik ingota, oblikovan ulijevanjem rastaljenog bakra u glinene peći, nudi vrijedne uvide u Omanovu ulogu u međuregionalnoj trgovini ranog brončanog doba i tehnikama obrade metala koje su se koristile.
Razumijevanje upravljanja resursima u brončanom dobu
Taljenje bakra zahtijeva veliku količinu gorivog materijala – veliki izazov u suhom Omanu. Još uvijek ostaju neodgovorena pitanja o održivoj upotrebi ograničenih resursa od strane stanovnika ranog brončanog doba, koja tim planira dalje istražiti.
Dokaz međuregionalne razmjene
Na mjestu su otkriveni i “crno-povučeni vrčevi”, velike posude za pohranu iz kulture Inda, što sugerira bliski trgovinski odnos s indijskim potkontinentom. To implicira da je čak i malo ruralno naselje u središnjem Omanu bilo integrirano u međuregionalni sustav trgovine i razmjene dobara.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
