Znanstvenici Sveučilišta u Tel Avivu i Sveučilišta Ariel razvili su inovativni model umjetne inteligencije, sposoban za samostalno prevođenje drevnog akadskog jezika, napisanog klinastim pismom, na engleski. Ovaj izniman napredak stoji na rubu revolucioniranja proučavanja drevne Mezopotamije.
Revolucionarni model umjetne inteligencije, razvijen na Sveučilištu u Tel Avivu (TAU) i Sveučilištu Ariel, sada nudi način za dešifriranje akadskog teksta urezanog klinastim pismom na engleski, čime se revolucionira proučavanje drevne Mezopotamije.
Klinasto pismo: Zora pisanja
Stručnjaci za asiriologiju dugo su se posvetili rasplitanju misterija akadskih tekstova napisanih klinastim pismom. Kao jedan od najranijih sustava pisanja čovječanstva, klinasto pismo izrađivano je trskom olovkom na glinenim pločicama.
Umjetna Inteligecija uspješno prevodi drevni akadski tekst
Sada su istraživači TAU-a i Sveučilišta Ariel promijenili igru. Njihov novostvoreni AI model automatizira prijevod akadskog teksta u klinastom pismu na engleski, čime se štede godine minucioznog rada.
Pogled na drevne Asirce
Asirija, imenovana po božanstvu Ašuru, smjestila se na Mezopotamskoj ravnici. U 721. pr. Kr. stekla je ugled osvajanjem sjevernog kraljevstva Izraela i protjerivanjem Deset plemena. Od tada je na tom području neprestano bila prisutna židovska zajednica, usprkos protjerivanju Asiraca.
Otkrivanje povijesnih akadskih blaga
Arheolozi su otkrili bezbroj glinenih pločica iz drevne Mezopotamije, sa upisanim klinastim pismom, koje datiraju iz 3400. pr. Kr. Međutim, ogromna količina ovih artefakata daleko premašuje kapacitet ograničenog broja stručnjaka koji ih mogu prevesti.
Prevođenje drevnih pisama: pristup strojnog učenja
Istraživači su nedavno predstavili svoja otkrića u časopisu PNAS Nexusu, u radu pod naslovom “Prevođenje akadskog na engleski s neuronskim strojnim prevođenjem”. Razvili su dvije varijante modela strojnog učenja, jedan prevodi akadski iz latinskih prikaza klinastih znakova, a drugi koristi unicode prikaze.
Model koji koristi latinsku transliteraciju pokazao se učinkovitijim u ovoj studiji, postigavši 37,47 na testu BLEU4, koji mjeri sličnost između strojnog i ljudskog prijevoda.
Prvi korak prema otključavanju prošlosti
AI program najbolje radi kada prevodi rečenice od 118 znakova ili manje. Unatoč povremenim anomalijama u izlaznim podacima, prijevodi modela općenito se smatraju prikladnima za početnu interpretaciju. Istraživači predlažu suradnju čovjeka i stroja, gdje ljudski stručnjaci dotjeruju prijevode AI-a.
Most između drevnog i modernog
S obzirom na blago od glinenih pločica koje dokumentiraju socio-ekonomsku i znanstvenu povijest drevne Mezopotamije, većina ostaje neprevedena zbog njihovog ogromnog broja i rijetkosti stručnjaka. Ti digitalni alati, zajedno s drugim napretkom u područjima poput optičkog prepoznavanja znakova (OCR), mogu pomoći učiniti ove drevne jezike dostupnijima i razumljivijima.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
