U studiji objavljenoj u časopisu Quaternary Science Reviews, međunarodni istraživački tim predvođen znanstvenicima iz Sveučilišta u Tübingenu i Senckenberg Centra za ljudsku evoluciju i paleookoliš predstavio je najstarije poznate tragove ljudskih stopala pronađene u Njemačkoj. Tragovi su otkriveni na otprilike 300.000 godina starom paleolitskom lokalitetu Schöningen u Donjoj Saskoj. Tragovi stopala, pretpostavlja se od Homo heidelbergensisa, okruženi su tragovima nekoliko životinja – zajedno predstavljaju sliku ekosustava toga vremena.
U otvorenoj brezovoj i borovoj šumi sa travama kao podrastom nalazi se jezero, dugo nekoliko kilometara i široko nekoliko stotina metara. Na njegovim blatnim obalama, krda slonova, nosoroga i papkara okupljaju se da bi pili ili se kupali. Usred ove scene stoji mala obitelj “Heidelberg ljudi”, vrsta ljudi koja je odavno izumrla.
Uvide u paleookoliš
“Tako bi moglo izgledati u Schöningenu u Donjoj Saskoj prije 300.000 godina,” objašnjava vodeći autor novobjavljene studije, dr. Flavio Altamura, stipendist u Senckenberg Centru za ljudsku evoluciju i paleookoliš na Sveučilištu u Tübingenu (SHEP), a nastavlja: “Prvi put smo proveli detaljno istraživanje fosilnih tragova stopala s dva lokaliteta u Schöningenu. Ti tragovi, zajedno s informacijama iz sedimentoloških, arheoloških, paleontoloških i paleobotaničkih analiza, pružaju nam uvide u paleookoliš i sisavce koji su nekada živjeli na ovom području. Među otiscima su tri traga koji se podudaraju s tragovima stopala hominina – s dobi od oko 300.000 godina, to su najstariji poznati ljudski tragovi iz Njemačke i najvjerojatnije ih je ostavio Homo heidelbergensis.”
Tri ljudska traga
Znanstvenici dva od tri ljudska traga u Schöningenu pripisuju mladim pojedincima koji su koristili jezero i njegove resurse u maloj mješovitoj skupini različitih dobnih skupina. “Ovisno o godišnjem dobu, oko jezera su bile dostupne biljke, voće, lišće, pupoljci i gljive. Naši nalazi potvrđuju da su izumrle ljudske vrste boravile na obalama jezera ili rijeka s plitkom vodom. To je također poznato s drugih lokaliteta iz Donjeg i Srednjeg pleistocena s tragovima stopala hominina,” kaže Altamura. Razni tragovi u Schöningenu nude trenutak iz svakodnevnog života obitelji i mogu pružiti informacije o ponašanju i socijalnom sastavu homininskih skupina, kao i prostornim interakcijama i suživotu s krdom slonova i drugih, manjih sisavaca, prema studiji. “Na temelju tragova, uključujući one djece i mlađih osoba, ovo je vjerojatnije bio obiteljski izlet nego skupina odraslih lovaca,” zaključuje arheolog i stručnjak za fosilne tragove stopala.
Palaeoloxodon antiquus
Osim ljudskih tragova, tim je analizirao niz tragova slonova pripisanih izumrloj vrsti Palaeoloxodon antiquus – slonu s ravnim kljovama koji je bio najveća kopnena životinja toga doba, a čiji su odrasli bikovi dostizali tjelesnu težinu do 13 tona. “Tragovi slonova koje smo otkrili u Schöningenu dosežu impresivnih 55 centimetara. U nekim slučajevima također smo pronašli drvene fragmente u tragovima koji su – u to vrijeme još mekani – tlu utisnuli životinje”, objašnjava dr. Jordi Serangeli, nadzornik iskopavanja u Schöningenu, i dodaje: “Također postoji jedan trag nosoroga – Stephanorhinus kirchbergensis ili Stephanorhinus hemitoechus – koji je prvi otisak bilo koje od ovih pleistocenskih vrsta ikad pronađen u Europi.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
