Neuralne mreže i ljudski mozak – sličnosti i razlike

Umjetna inteligencija nastala je po uzoru na ljudski mozak, no koliko je doista slična našem mozgu?

Neuralne mreže vs. ljudski mozak

Razvoj umjetne inteligencije, osobito neuralnih mreža, svakako ima svoj izvor inspiracije u ljudskom mozgu, međutim riječ je modelu odnosno imitaciji mozga, a ne o njegovoj kopiji.

Youshua Bengio, pinor dubokog učenja i umjetnih neuronskih mreža, profesor računalnih znanost na Sveučilištu u Montrealu te znanstveni direktora MILA-Quebec AI instituta, za Discover Magazine otkrio je kako ljudski mozak služi kao inspiracija za današnje neuralne mreže. Međutim, Yoshua objašnjava kako se trenutno sustavi na mnoge način ipak razlikuju od mozga. Za početak riječ je o uporabi brojeva, a ne osjetilnih impulsa. Inženjerima nije namjera “reproducirati rad mozga”, već izgraditi nešto što će biti efikasno, tvrdi Yoshua.

Sličnosti dakako postoje. Ljudski mozak može se nazvati nečime poput biološke neuronske mreže, svojevrsni bio-AI. No, s druge strane, Randal O’Reilly, neuroznanstvenik i informatičar sa Sveučilištu California Davis smatra kako modeli neuronskih mreža “više odgovaraju onome što mozak zapravo radi nego čisto apstraktnom opisu na računalnoj razini. Rad temeljnih jedinica u ovim modelima nalikuje radu stvarnih neurona u mozgu. To nije samo analogija ili metafora, doista ima nešto zajedničko na toj razini.”

Znanstvenici proizveli umjetnu inteligenciju koja predviđa kriminalne aktivnosti tjedan dana unaprijed

GPT3 i ChatGPT

ChatGPT nedavno je privukao veliku pozornost svjetskih medija i javnosti zbog svoje efikasnosti i brzine u odgovaranju na složena pitanja i zadatke koje mu postavljaju korisnici. Radi se o chatbotu kojeg je pokrenuo OpenAI još u studenom 2022. Najnoviji jezični modeli koji koriste transformiranu arhitekturu, kao što su GPT3 i ChatGPT, još više razvodnjavaju granicu između ljudskog mozga i umjetne inteligencije. Ovi sustavi mapiraju različita područja mozga i njihove funkcije, a ne samo pojedinačne neurone.

To nije doslovna preslika, već određena “mješavina” onog što se događa u mozgu, tvrdi O’Reilly. U mozgu se nalaze različite strukture kao što su hipokampus, hipotalamus, prednji korteks i drugi, a svaki od njih ima svoju funkciju. Suvremeni modeli spajaju različite funkcije u neku vrstu “pirea”, prema O’Reillyju. “Zamišljam to kao neku vrstu pirea od mozga.”

Prethodne neuronske mreže bile su više nalik stražnjem korteksu koji je važan za percepciju. ‘Transformeri’ su dodali funkcije slične hipokampusu koji pohranjuje i dohvaća detaljne činjenice. No, ‘transfomeri’ nemaju posebni hipokampus kao mi, već taj hipokampus na neki način premrežuje cijeli sustav kao ‘pire’. Obična računala pohranjuju informacije prema specifičnim adresama, dok neuralna mreža automatski dohvaća traženu informaciju poput hipokampusa.

Je li LaMDA prvi AI sustav koji posjeduje svijest i emocije?

U čemu se razlikuje mozak od neuralne mreže?

Iako su sličnosti brojne, razlike su također velike. Prema O’Reillyju, neuralne mreže nemaju svijest. Neuroni u mozgu komuniciraju naprijed-nazad, omogućavajući važne aspekte naše svijesti. “Suština svijest je posjedovanje osjećaja za stanje svog mozga”, koliko god to neobično zvučalo. S druge strane, trenutni modeli neuralnih mreža imaju tek jednosmjerne razmjene informacija, a upravo na tome radi O’Reilly.

Iako neuralne mreže nisu jedini oblik strojnog učenja, pokazale su se najuspješnijima upravo zbog svojih sličnosti s mozgom. “Nije slučajnost, niti puka slučajnost da su se modeli koji su najviše inspirirani biološkim sustavima pokazali najboljima.” zaključuje Brian Christian, autor knjige “Problem usklađivanja: strojno učenje i ljudske vrijednosti” iz 2020. godine.

Pravi Matrix? Fizičar kaže da je Svemir vjerojatno neuronska mreža

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

–t.me/kozmoshr