Svemirski teleskop Hubble snimio je nevjerojatne i šarolike tragove ‘vatrometa’ koji je nastao kao posljedica eksplozije umiruće zvijezde.
Pogled iz prvih redova
Smješten u Velikom Magellanovom oblaku, satelitskoj galaksiji Mliječne staze, ‘vatromet’ je zapravo niz šarenih krhotina, niti i pramenova nijansi narančaste i plave boje koji su nastali kao posljedica eksplozivne smrti zvijezde. Točnije, zapanjujuće niti na slici svemirskog teleskopa Hubble ostatci su supernove – snažne eksplozije koja se događa kada masivna zvijezda dođe do kraja svog života.
Nazvani DEM L 19 ili LMC N49, zvjezdani ostatci nalaze se oko 160 000 svjetlosnih godina od Zemlje, u zviježđu Dorado, i predstavljaju najsjajniji ostatak supernove unutar Velikog Magellanovog oblaka.
‘Igra skrivača’
Svjetlost ove eksplozije obasjala bi Zemlju prije više tisuća godina, a ‘ploče’ i ‘niti’ materijala koje je supernova ostavila za sobom (a koje možemo vidjeti na novoj slici) u konačnici će postati građevni blokovi sljedeće generacije zvijezda u Velikom Magellanovom oblaku.
Međutim, oblak krhotina širok 75 svjetlosnih godina nije jedino što je preostalo nakon supernove! Naime, znanstvenici vjeruju da ovaj svjetleći oblak vatrometa materijala skriva brzorotirajuću neutronsku zvijezdu koja je također rođena u supernovoj – tj. u trenutku kada se jezgra eksplodirajuće masivne zvijezde urušila pod ogromnim unutarnjim pritiskom vlastite gravitacije.
Masa ove neutronske zvijezde približno je (ili nešto malo veća) masi Sunca, ali je zato veoma stisnuta – točnije cijela masa našega Sunca kompresirana je u svega nekoliko desetaka km promjera. Neutronska zvijezda toliko je gusta da bi čajna žličica njenog materijala težila 3.6 milijardi tona! Ultragusti zvjezdani objekt okreće se svakih 8 sekundi, a njegovo magnetsko polje je oko kvadrilijun puta jače od Zemljine magnetosfere.
Astronomi su otkrili ovu neutronsku zvijezdu 1979. godine, kada je izbacila dramatičnu eksploziju gama zraka visoke energije. Neutronske zvijezde poput ove – koje se brzo okreću, a ujedno imaju i jaka magnetska polja koja izbacuju zračenje – poznate su i kao pulsari.
Zapanjujuća slika
Nova slika stvorena je pomoću podataka iz dva odvojena istraživanja DEM L 19, od kojih je jedno uključivalo sada povučenu planetarnu kameru širokog polja Hubbleovog svemirskog teleskopa. Cilj prvog istraživanja bio je proučavanje interakcije ostataka supernove s međuzvjezdanim medijem – tankom ‘prašinom’ između zvijezda – u Velikom Magellanovom oblaku. Istraživački je tim posebno zanimalo kako mali oblaci plina i prašine utječu na evoluciju ostatka supernove i promjenu struktura.
Cilj drugog istraživanja bio je proučavanje repetitora gama zraka skrivenog unutar oblaka. Ovo nije prvi put da je zapanjujuća slika DEM L 190 predstavljena javnosti. Godine 2003. znanstvenici su objavili Hubbleovu sliku koja prikazuje ostatak supernove kao ‘oblačiće’ dima i iskre. Nova slika poboljšava prethodnu uključivanjem dodatnih podataka i iskorištavanjem prednosti naprednih tehnika obrade slike, što dovodi do još privlačnije fotografije.
Hubble i James Webb – usporedba kvalitete slika
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
„Revisiting a Celestial Fireworks Display,“ esahubble.org (pristup 11. prosinca 2022).
