Hoćemo li ikad otkriti život unutar Sunčeva sustava?
Zemlja je zasad jedino mjesto na kojem pouzdano znamo da postoji život. Na drugim svjetovima tražimo vodu, izvore energije i kemijske uvjete koji bi mogli omogućiti njegov nastanak ili opstanak. Pronaći takve uvjete nije isto što i otkriti organizme.
Popis obuhvaća deset zanimljivih istraživačkih ciljeva, a ne ljestvicu dokazanih izgleda za život. Objave iz 2020. o Veneri i Marsu potaknule su važne rasprave, ali nisu potvrdile izvanzemaljski život. Ni mogući podzemni ocean sam po sebi ne znači da je neki svijet nastanjen.
1. Venera
Venera ima vrlo vruću površinu, s temperaturom oko 467 °C i tlakom približno 93 puta većim nego na Zemljinoj razini mora. Na visini oko 50 kilometara temperature su blaže, ali oblaci sadrže sumpornu kiselinu i nisu jednostavno Zemlji sličan okoliš. Te uvjete opisuje NASA.
Objava iz 2020. o mogućem fosfinu potaknula je raspravu. Neovisne analize osporile su tumačenje mjerenja. Čak ni pouzdana detekcija takva plina sama ne bi dokazala biološko podrijetlo. Život u Venerinim oblacima nije potvrđen.
2. Mars
Mars je u dalekoj prošlosti imao rijeke i jezera te atmosferu gušću nego danas. Tragovi nekadašnjih nastanjivih okoliša nisu dokaz da su u njima živjeli mikroorganizmi. Danas na planetu ima mnogo vodenog leda, ali to ne znači da su potvrđena jezera tekuće vode ispod polarnih kapa.
Svijetle radarske odraze neki su istraživači protumačili kao podledene jezerske površine. Postoje i objašnjenja bez tekuće vode, primjerice interferencija odraza na granicama različitih slojeva. Ni tamne sezonske pruge na padinama nisu pouzdan dokaz tokova vode: istraživanja pokazuju da mnoge njihove značajke mogu nastati gibanjem suhog zrnatog materijala.
3. Europa
Europa je jedan od važnih ciljeva potrage za okolišima pogodnima za život. Postoje snažni dokazi za slani ocean ispod ledene kore. Led nije debeo nekoliko tisuća kilometara: procjene se kreću u desecima kilometara, a njegova je točna debljina predmet istraživanja. Europa ima i vrlo rijetku atmosferu kisika.
NASA naglašava razliku između mogućih sastojaka potrebnih za život i njegova otkrića. Proučavanje površinskih soli, leda i unutrašnjosti treba pomoći utvrditi koliko je taj ocean pogodan za život. Živi organizmi nisu pronađeni.
4. Enkelad
Enkelad izbacuje vodenu paru i ledene čestice iz pukotina blizu južnog pola. Opažanja misije Cassini upućuju na globalni slani ocean ispod ledene kore te kemijske sastojke i procese važne za istraživanje mogućih uvjeta za život.
Materijal iz mlazova omogućuje proučavanje unutrašnjosti bez bušenja kroz led. To Enkelad čini zanimljivim ciljem, ali ne omogućuje da vjerojatnost života proglasimo poznatom ili da tvrdimo kako su mikroorganizmi već otkriveni.
5. Cerera
Cerera se nalazi u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Analiza podataka misije Dawn objavljena 2020. povezala je svijetle naslage u krateru Occator s dubokim spremnikom vrlo slane vode. To nije isto što i izravno snimljen globalni ocean.
Voda, soli i geološki procesi važni su za procjenu nekadašnjih ili današnjih uvjeta pogodnih za život. Sami po sebi nisu dokaz organizama na Cereri.
6. Ganimed
Ganimed je najveći mjesec Sunčeva sustava. Ima vlastito magnetsko polje i vrlo rijetku atmosferu kisika. Postoje snažni dokazi za slani ocean u njegovoj unutrašnjosti.
Mogućnost izmjenjivanja slojeva leda i tekuće vode potječe iz modela unutrašnjosti, a ne izravnog promatranja tih slojeva. NASA-in pregled jasno razlikuje dokaze za ocean od njegove moguće slojevite građe.
7. Titan
Titan ima rijeke, jezera i mora tekućeg metana i etana. Tvrdnja da nema vode nije točna: vodeni led važan je dio njegove kore, a podaci upućuju i na mogući podzemni vodeni ocean. Površinski atmosferski tlak približno je 60 posto veći nego na Zemlji, prema NASA-inu pregledu.
Odabrana NASA-ina misija Dragonfly koristit će letjelicu s rotorima za istraživanje različitih mjesta i kemije povezane s mogućim nastankom života. Nije podmornica niti misija koja jamči pronalazak života.
8. Kalisto
Kalisto je drugi najveći Jupiterov mjesec i treći najveći u Sunčevu sustavu. Podaci letjelice Galileo upućuju na mogućnost slanog oceana ispod površine.
Takav bi ocean bio zanimljiv za proučavanje mogućih uvjeta za život, ali njegovo postojanje i svojstva nisu izravno potvrđeni. Moguća voda nije dokaz da ondje ima živih organizama.
9. Triton
Triton je Neptunov mjesec i jedno od najhladnijih tijela Sunčeva sustava. Voyager 2 tijekom preleta 1989. zabilježio je aktivne gejzire, kako opisuje NASA.
Njegova geologija i modeli unutrašnjosti razlog su za razmatranje mogućeg podzemnog oceana. To je istraživačka pretpostavka, a ne potvrđena tekuća voda na površini. Planetary Science Institute upozorava da su potrebna dodatna istraživanja.
10. Pluton
Plutonova je površina vrlo hladna i sadrži vodeni led. Njegova je unutrašnjost toplija, pa znanstvenici razmatraju mogućnost dubokog oceana. NASA to navodi kao mogućnost, a ne potvrđeno otkriće.
Modeli očuvanja tekuće vode ne dokazuju ni njezinu prisutnost ni život. Zato ne možemo tvrditi da je određeni izolacijski sloj već pronađen ili da je jedini mogući način opstanka oceana.
