Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Astronomy pokazuje da u našoj galaksiji možda nema toliko zvijezda koliko se dosad pretpostavljalo. Ako je to točno, Mliječna staza ima manju masu nego što se prethodno izračunalo, što bi moglo značiti da sadrži više tamne tvari nego što su prethodne procjene pokazale.
Preciznije mapiranje Mliječne staze
Naš sunčev sustav smješten je na jednom od krakova galaksije Mliječna staza, prilično daleko od njezine središnje izbočine i supermasivne crne rupe za koju se vjeruje da se nalazi u njezinom središtu. Ova pozicija otežava točno određivanje strukture galaksije.
Dosadašnje procjene strukture galaksije temeljile su se na procjenama broja zvijezda u različitim dijelovima Mliječne staze i usporedbama s drugim galaksijama. U novom istraživanju, tim astronoma nastojao je te procjene učiniti preciznijima provodeći detaljniji popis crvenih divova i koristeći te podatke za izradu modela koji procjenjuje oblik i veličinu naše galaksije.
Tehnike brojanja crvenih divova
Kako bi proveli svoj popis, tim je koristio razne tehnike obrade podataka s eksperimenta Apache Point Observatory Galactic Evolution, što im je omogućilo brojanje crvenih divova koji su inače skriveni među zvjezdanom prašinom. Tako su uspjeli dobiti precizniji broj (oko 250.000) i točnije odrediti položaj crvenih divova, omogućujući im bolji uvid u njihovu raspodjelu, posebno u središnjoj izbočini galaksije.
Dodajući podatke u svoj model, istraživački tim otkrio je da se gustoća crvenih divova izjednačava na sredini između rubova galaksije i središnje izbočine, što se razlikuje od prethodnih modela koji su predviđali eksponencijalni porast.
Nova otkrića o gustoći galaksije
Ovo otkriće sugerira da središnja izbočina galaksije nije toliko gusta kao što se ranije mislilo. Također su otkrili da je polumjer polusvjetlosti galaksije otprilike dvostruko veći nego što su prethodne procjene pokazale.
Rad tima pokazuje da su zvijezde u galaksiji raspršenije nego što se ranije mislilo, što dalje sugerira da možda nema toliko zvijezda koliko se nagađalo. Ako je to točno, Mliječna staza ima manju masu nego što se prethodno izračunalo, što bi moglo značiti da sadrži više tamne tvari nego što su prethodne procjene pokazale.
Tim istraživača sa sveučilišta Yunnan, Utah, Državnog sveučilišta New Mexico i Sveučilišta St Andrews zaslužan je za ove nove uvide. Njihovo istraživanje moglo bi potaknuti daljnje studije i promijeniti način na koji gledamo na strukturu i razvoj Mliječne staze.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
