Od 4. do 7. svibnja možemo svjedočiti nebeskom spektaklu koji će nam prirediti Akvaridi.
Ostaci poznatog Halleyevog kometa
Meteorski roj Eta akvaridi krhotine su poznatog Halleyevog kometa koji će nam se ponovno približiti 2061. godine. Ovi manji proljetni meteoridi ostaci su djelomično razbijene jezgre komete i obično dolaze u rojevima čije su čestice malo veće od zrna šljunka. Materijal se isprve nalazio blizu objekta, ali s vremenom se širio duž orbitalne putanje matičnog kometa.
U trenutku kad je roj čestica postao dovoljno star, krhotine su se relativno ravnomjerno rasporedile duž orbite kometa. Iz tog razloga, kada Zemlja presijeca orbitu matičnog kometa (u ovom slučaju oko dva put godišnje u otprilike isto vrijeme) na nebu možemo vidjeti kišu meteora, manjeg ili većeg intenziteta.
Zemlja presijeca Halleyevu orbitu dva put godišnje, jednom u drugoj polovici listopada tijekom ulazne faze kometovog približivanja Suncu, poznato kao Orionidi, te drugi put početkom svibnja na izlaznom kraku kometa, tzv. Eta akvaridi.
Vrhunac Eta akvarida 5. i 6. svibnja
Kiša meteora Akvaridi doseći će vrhunac danas navečer i sutra u rano ujutro (5. i 6. svibanj). Promatranje u idealnim uvjetima (tamno nebo bez Mjeseca) trebali bi polučiti oko 40 do 60 meteora na sat, no ove godine za sve koji promatraju meteorsku kišu sjeverno od ekvatora smetnju će predstavljati sazviježđe Vodenjak nisko na nebu, u blizini radijanta (mogli bi vidjeti oko 10 meteora na sat). Ipak, najsjajniji meteori ostavljaju relativno dugotrajne tragove, a pljusak se također javlja na otprilike 25% vršne snage dva do tri dana nakon 6. svibnja.
Meteori će se najbolje vidjeti s Južne hemisfere – Australija, Novi Zeland, Čile i Južna Afrika jer se vodenjak penje na preko polovice istočnog neba prije zore. Najbolji ulov za promtrače jest meteor koji izlazi iz radijanta te vodoravno preljeće atmosferu. Takve rijetke, ali upečatljive zvijezde padalice ostavljaju šarene i dugotrajne tragove. Fenomen zvijezda padalica događa se pri sudaru sitnih komadića kometa sa Zemljinom atmosferom čije trenje stvara efekt bijele topline.
https://kozmos.hr/najzanimljiviji-dogadaji-na-nocnom-nebu-u-2022-godini/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.