Povežite se s nama

Pretražite Kozmos

Svemir

Budućnost naše galaksije u sljedećih 400 000 godina

Slika prikazuje gibanje zvijezda koja Gaia mjeri s velikom preciznošću. Izvor: ESA / Gaia / DPAC

Svemirski opservatorij Gaia po treći je put objavio prikupljene podatke, otkrivajući najtočniji 3D prikaz Mliječne staze te kako će ona izgledati u narednoj budućnosti.

U nastavku možete pronaći video koji prikazuje kako se zvijezde kreću na najpreciznijoj i najtočnijoj 3D karti Mliječne staze.

Prema Europskoj svemirskoj agenciji, Konzorcij za obradu i analizu podataka Gaia (DPAC) objavio je prvi dio podataka koje je zvjezdarnica Francuske Gvajane prikupljala od 2013. godine. Na osnovu toga sastavljen je trodimenzionalni atlas. U posljednjih sedam godina sonda je izmjerila položaj i brzinu 1,8 milijardi zvijezda.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Iako to ne vidimo golim okom, zvijezde su u stalnom pokretu poznatom kao vlastito gibanje. Gaia ga mjeri sa izrazitom preciznošću. Ovaj video prikazuje kako će se 40 000 zvijezda unutar 100 parseka (325 svjetlosnih godina)u Mliječnoj stazi, kretati nebom tijekom sljedećih 400 000 godina.

Detaljna priroda karte pomoći će istraživačima u složenim proračunima poput mase galaksije ili ubrzanja Sunčevog sustava. Ovi učinkoviti podaci dat će nam odgovore na pitanja kako je nastala naša galaksija te kako će se mijenjati u budućnosti. Gaia je posljednjih sedam godina promatrala nebo, mapirajući položaje i brzine zvijezda.

„Zahvaljujući teleskopima, imamo najdetaljniji 3D atlas ikad stvoren, s čak milijardu zvijezda ”, rekla je za Guardian – Caroline Harper, voditeljica odjela za svemirske znanosti u Svemirskoj agenciji Ujedinjenog Kraljevstva.

Treće izdanje Gainih podataka u brojevima. Izvor: ESA; CC BY-SA 3.0 IGO

Lansirana 2013. godine, Gaia djeluje u orbiti oko takozvane Lagrange-2 točke (L2). Smještena je 1,5 milijuna km iza Zemlje, u smjeru Sunca. Na L2, gravitacijske sile između Zemlje i Sunca uravnotežene su tako da letjelica ostaje u stabilnom položaju. To pruža dugačak, gotovo neometan pogled prema svemiru.

Glavni cilj svemirske zvjezdarnice Gaia je mjerenje udaljenosti od Zemlje do zvijezda metodom paralaksa. U ovom slučaju, astronomi koriste zvjezdarnicu za kontinuirano skeniranje neba, oslanjajući se na mjerenja očitih promjena položaja zvijezda tijekom vremena kao rezultat kretanja Zemlje oko Sunca.

Poznavanje ovog malog pomaka u položaju zvijezda omogućuje nam izračunavanje njihovih udaljenosti. Na Zemlji je to otežano zbog zamućivanja uzrokovanog Zemljinom atmosferom, ali u svemiru su mjerenja ograničena samo optikom teleskopa.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Prethodna izdanja podataka sadržavala su informacije o 1,6 milijardi zvijezda. U ovom izdanju pak nalaze se podaci o gotovo dvije milijarde zvijezda.

Štoviše, njihov položaj se mjeri preciznije nego ikada prije. Gaia prati promjene u sjaju i položaju zvijezda tijekom vremena. Zvijezde se mjere brzinom kretanja prema Suncu odnosno od njega, a procjenjuje  se i njihov kemijski sastav.

Novi podaci uključuju izuzetno precizna mjerenja 300 000 zvijezda udaljenih 325 svjetlosnih godina od Sunca. Znanstvenici koriste ove podatke kako bi predvidjeli promjene na zvijezdama u sljedećih stotinu tisuća godina. Uz to, nedavna istraživanja potvrđuju da Sunčev sustav ubrzava dok kruži kroz galaksiju.

Slika prikazuje dva najznačajnija suputnika Mliječne staze. Na lijevoj strani nalazi se Veliki Magellanov oblak, a na desnoj Mali Magellanov oblak. Zasluge: ESA / Gaia / DPAC

Ovakvo ubrzanje može se očekivati od sustava u kružnoj orbiti. Tijekom godine Sunce ubrzava i približava se središtu Galaksije za 7 mm / sek. Njegova brzina u orbiti je 230 km / s. Gaia se bavi i analizom dvije najveće prateće galaksije Mliječnog puta – Malog i Velikog Magellanovog oblaka. Spektakularna vizualizacija prikazuje i zvjezdani most između dva sustava.

Prema planu, Gaia bi trebala prikupljati podatke još sljedeće dvije godine, iako ostaje mogućnost produljenja do 2025. godine. Predviđa se kako će objavljeni podaci o položaju zvijezda biti gotovo 1.9 puta točniji nego ikada prije.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Izvori:

Castelvecchi, D. – https://www.nature.com/articles/d41586-020-03432-9

Gaia’s new data –https://www.esa.int/Science_Exploration/Space_Science/Gaia/Gaia_s_new_data_takes_us_to_the_Milky_Way_s_anticentre_and_beyond

Sample, I. – https://www.theguardian.com/science/2020/dec/03/astronomers-unveil-most-detailed-3d-map-yet-of-milky-way

Specktor, B. – https://www.livescience.com/gaia-map-40000-stars.html

Nastavak teksta je ispod oglasa.

 

 

Pročitaj više

Svemir

Neki dokazi jasno ukazuju na to da je ovaj objekt jako hladan. No, svjetlina proučavana na drugim valnim duljinama sugerira da mora imati višu...

Svemir

Tri nove patuljaste galaksije su među najmračnijim sustavima koji su do sada pronađeni izvan Lokalne grupe. Astronomi su pomoću svemirskog teleskopa Hubble otkrili tri...

Svemir

  Ostatak supernove nalazi se iznad diska galaksije Mliječnoga puta: Od njega na udaljenosti od 4 tisuće svjetlosnih godina i 10 tisuća svjetlosnih godina...

Svemir

Znanstvenici su naišli na dosad nepoznatu karakteristiku jednog od krakova naše galaksije. Skupina mladih zvijezda i oblaka plina, viri iz jednog od spiralnih krakova...

Svemir

Stotinu crnih rupa u samo jednom klasteru. Međunarodna grupa astrofizičara, predvođena stručnjacima sa Sveučilišta u Barceloni, otkrila je veliki broj crnih rupa, koje se...

Svemir

Promatranja su pokazala da misteriozni oblak nije povezan sa nekim svemirskim objektom, iako je lociran u klasteru. Tim istraživača sa Sveučilišta Alabama otkrio je...

Svemir

Astronomi su otkrili zvijezdu čija se svjetlina više puta smanjivala i povećavala. U središtu Mliječne staze pronađena je prilično neobična zvijezda. Naimer, njezina se...

Svemir

Grupa astronoma predvođena INAF-om( Italian National Institute of Astrophysics) i Sveučilištem Macquarie, objavila je u Mjesečniku kraljevskog astronomskog društva( Monthly Notices of the Royal...

Oglas