Na današnji dan 1667 godine Dubrovnik je stradao u razornom potresu, koji se procjenjuje na magnitudu od 7.6 po Richteru.
Prije 354 godine Dubrovnik je bio u svojem zlatnom dobu, koje je iznenada zaustavljeno najsnažnijim poznatim potresom koji je pogodio neko područje u Hrvatskoj. Tog travanjskoj jutra u 8 i 45, prirodna kataklizma je uzrokovala uništenje većine gradskih građevina, te smrt velikog dijela njegovog stanovništva.
Procjenjuje se kako je za vrijeme potresa u gradu živjelo oko 6000 stanovnika, te je u potresu stradalo između 2 i 3 tisuće, gotovo polovica stanovništva. U potresu je poginuo i tadašnji duboravčki knez S. Getaldić sa obitelji, koji se za vrijeme katastrofe nalazio u Kneževoj palači, koja je u potpunosti uništena. Dubrovnik je nakon potresa zahvatio i veliki požar, dok je grad naposljetku i opljačkan. Jedino su gradske zidine i tvrđave ostale u većoj mjeri očuvane. Nakon ovog događaja grad više nikada nije povratio staru veličinu.
Razorni potres
Iako danas stručnjaci procjenjuju kako je potres bio snage 7,6 po Richterovoj ljestvici, nemamo detaljne informacije o tome koliko je on trajao. Neki navodi govore od nekoliko sekundi, do čak jedne minute. Potres je bio toliko intenzivan da se kamenje kotrljalo sa Srđa do grada, te je luku pogodio i omanji Tsunami. More se povuklo nekoliko puta, što je prouzrokovalo uništenje brodova u luci, dok se prema navodima svjedoka podigao veliki oblak prašine, koji je privremeno zamračio Sunce.
Potres se intenzivno osjetio sve do sjevernijeg Stona, te 70 kilometara udaljene Budve prema jugu. Potres se u manjem intenzitetu osjetio od Genovskog zaljeva, na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana (u Veneciji), Albaniji pa sve do Smirne(Izmir) i Carigrada. Nakon jakog potresa, grad je pogodilo nekoliko manjih, koji su prouzrokovali dodatnu paniku i nemir u gradu.
https://kozmos.hr/tajanstvena-unutrasnjost-zemlje/
Uzrok potresa
Osnovni uzrok seizmičke aktivnosti na istočnoj obali Jadranskog mora leži u podvlačenju Jadranske mikroploče pod Vanjske Dinaride. Njihov broj i jakost raste idući od sjeverozapada prema jugoistoku, tako da se najveći broj potresa kao i najjači potresi događaju na prostoru od Stona i Dubrovnika do Albanije. Dubrovačko područje ima najveću seizmičku aktivnost u Hrvatskoj, te se nemože u potpunosti odbaciti da Dubrovnik neće opet pogoditi snažan potres. Kao što nam je poznato, potresi se nemogu predvidjeti.
Povijesno politički kontekst
Potres je pogodio Dubrovnik u vrlo osjetljivom trenutku, jer su tada Mlečani i Osmanlije vodili rat, te bi zauzimanjem Dubrovnika dobili veliku prednost. Dubrovačka je diplomacija i u takvim teškim okolnostima uspjela pokazati svoju sposobnost, te je uspjela utjecati na Vatikan, kako bi on izvršio pritisak na Mlečane, te ih prisilio da ne napadaju Dubrovnik. Dubrovčani su svojim umijećem uspjeli i pribaviti neka sredstva, koja su kasnije iskoristili za obnovu i razvitak grada.
Iako je danima nakon potresa u Dubrovniku vladala pljačka i kaos, nekoliko plemića je ostalo razumno, te su ponovno oformili vlast. Ustrojen je Senat i Veliko vijeće, određeni su zapovjednici koji će upravljati sa radnicima koji su čistili i obnavljali grad. Plaćanjem danka Dubrovčani su sačuvali neovisnost od okolnih ugroza.
U videu pogledajte zanimljivu animaciju potresa:
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/Veliki_dubrovacki_potres_1667.pdf
