Ako je na Marsu ikada postojao život, najveće su šanse da se skrivao duboko ispod površine, u špiljama koje su ga štitile od ekstremnih temperaturnih razlika, pješčanih oluja i snažnog Sunčeva zračenja. Takva skrovita mjesta možda su upravo otkrili Chenyu Ding sa Sveučilišta u Shenzhenu i njegovi suradnici, koji su pronašli osam mogućih špiljskih otvora ili takozvanih skylighta.
Novi oblik špilja na Crvenom planetu
U radu objavljenom u časopisu The Astrophysical Journal Letters istraživači su predstavili prvi dokaz o postojanju dosad nepoznate vrste marsovskih špilja koje je oblikovala voda. Do sada su poznate špilje bile povezane s vulkanskim aktivnostima i nastankom lavinih cijevi, no ovaj put riječ je o formacijama koje bi mogle imati krško podrijetlo.
“Ovi otvori predstavljaju prve poznate potencijalne krške špilje na Marsu, nastale urušavanjem stijena koje su se otapale u doticaju s vodom. Time definiramo novu vrstu špilja, različitu od svih dosad poznatih vulkanskih i tektonskih oblika”, pišu autori studije.
Na Zemlji se krške špilje formiraju kada voda otapa stijene bogate kalcijevim karbonatom ili gipsom, proširujući pukotine dok ne nastanu podzemni kanali i šupljine, piše Paul Arnold za Phys. Prema novim rezultatima, sličan je proces mogao oblikovati i Mars, gdje su drevni tokovi vode vjerojatno otapali karbonatne i sulfatne stijene u gornjim slojevima kore.
Geološki dokazi o nekadašnjoj vodi
Ovi otvori nalaze se u području Hebrus Valles na sjeverozapadu planeta. Radi se o osam kružnih udubljenja koja su prethodne misije već zabilježile, no sada su dobila novo tumačenje. Analizom podataka spektrometra za toplinsko zračenje (TES) s NASA-ine letjelice Mars Global Surveyor znanstvenici su otkrili da stijene oko otvora sadrže obilje karbonata i sulfata, minerala koje voda lako otapa.
Na temelju snimaka visoke rezolucije izrađeni su trodimenzionalni modeli koji pokazuju da su rupe vjerojatno nastale urušavanjem, a ne udarima meteorita ili vulkanskim procesima. Za razliku od kratera, nemaju uzdignute rubove ni slojeve izbačenog materijala, što potvrđuje njihovo geološko podrijetlo povezano s vodom.
Nova odredišta za buduće misije
Potraga za životom na Marsu često se uspoređuje s traženjem igle u plastu sijena, no svako novo otkriće koje sužava područje istraživanja znači veliki napredak. Zbog toga autori rada smatraju da bi ovih osam mogućih krških špilja trebalo postati prioritetni cilj budućih robotskih i ljudskih misija.
Čak i ako se u njima ne pronađu tragovi života, mogle bi poslužiti kao prirodna skloništa za astronaute, mjesta s nižim razinama zračenja i stabilnijim temperaturama, idealna za privremene baze tijekom istraživanja površine.
Krške šupljine Marsa tako postaju nova vrata u njegovu geološku prošlost i moguće poglavlje u budućoj ljudskoj prisutnosti na Crvenom planetu!
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
